
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju 2025. godine kliznuo je još dublje ispod prosjeka eurozone, dok je proračunski deficit bio blago viši od prosjeka, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju četvrtog
tromjesečja prošle godine 87,8 posto i bio je manji za 0,6 postotnih
bodova nego na kraju rujna, izračunali su statističari. Na razini
Europske unije smanjen je za 0,3 postotna boda, na 81,7 posto.
U
odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine udio duga u BDP-u bio je pak u
eurozoni veći za 0,8 postotnih bodova i za puni postotni bod na razini
Unije.
Na kraju prošlogodišnjeg prosinca bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,91 bilijun eura, a na razini EU-a 15,37 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 53,1 milijardu eura nego na kraju rujna, te za gotovo 118,7 milijardi na razini Unije.
Hrvatska uz Cipar
Na kraju 2025. javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je propisani
'plafon' od 60 posto u 12 zemalja EU-a, pokazuju podaci. Najviši je
ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za približno 46 posto. Slijedi
Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 37 posto.
U Hrvatskoj
je konsolidirani dug opće države na kraju četvrtog tromjesečja prošle
godine iznosio 52,37 milijardi eura, a iskazan udjelom u BDP-u spustio
se na 56,3 posto, što je za 1,1 postotni bod manje nego godinu dana
ranije, objavio je u srijedu i Državni zavod za statistiku.
Najbliži Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja bio je Cipar, gdje je iznosio 55 posto. Inače, najmanji dug bilježila je ponovo Estonija, od 24,1 posto.
U eurozoni je na kraju 2025. deficit iskazan udjelom u BDP-u iznosio 2,9
posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na kraj 2024. godine. Na
razini EU-a iznosio je 3,1 posto, kao i u 2024. godini.
Hrvatski
deficit konsolidirane opće države na kraju 2025. iznosio je 2,8
milijardi eura, što čini tri posto udjela u BDP-u, u usporedbi s u 2024.
zabilježene dvije milijarde eura ili 2,3 posto BDP-a.
Prema udjela deficita u BDP-u najbliža Hrvatskoj bila je Italija, gdje je iznosio 3,1 posto.
Daleko najveći deficiti iskazani udjelom u BDP-u zabilježeni su u Rumunjskoj i Poljskoj, u visini 7,9 odnosno 7,3 posto. Pet zemalja imalo je višak, pri čemu je najveći zabilježio Cipar, od 3,4 posto BDP-a.